UNESCO

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) 

utemeljena je 16. studenog 1945. Cilj je organizacije: "Building peace in the minds of men and women". Sjedište Organizacije je u Parizu. Organizacija u svijetu ima 57 ureda izvan sjedišta kao i institute i centre u različitim državama. Danas UNESCO broji 195 država članice i 8 pridruženih članica.

Glavna ravnateljica UNESCO-a je Irina Bokova iz Bugarske, koja je izabrana na 35. Općoj skupštini UNESCO-a na razdoblje od 4 godine. Prvi glavni ravnatelj organizacije bio je britanac Sir Julian Huxley.

Opća skupština UNESCO-a utvrđuje ciljeve, prioritete i proračun Organizacije svake dvije godine. Sljedeća, 39., održat će se od 30. listopada do 14. studenog 2017.

Izvršni odbor UNESCO-a  sastoji se od 58 država članica, izabranih na Općoj skupštini na razdoblje od 4 godine i može se obnoviti. Odbor se sastaje dva puta godišnje i osigurava opće funkcioniranje UNESCO-a. Republika Hrvatska nije nikad bila članica Izvršnog odbora, ali je u vrijeme bivše Jugoslavije, hrvat Ivo Margan bio predsjedatelj Izvršnog odbora (1985.–1987.) kao i predsjedatelj 21. (Pariz, 1982.) te 4. izvanredne (Beograd, 1980.) sjednice Opće skupštine.

Tajništvom UNESCO-a (broji oko 2.000 osoba iz 170 država, između kojih 700 u jednom od oko 65 ureda/instituta/centara izvan sjedišta) upravlja glavna ravnateljica. Za sada dvoje hrvata rade u Tajništvu (Damir Dijaković, Sektor za kulturu i Ana Peršić, Sektor za prirodne znanosti). Tajništvo provodi odluke dvaju izvršnih organa i glavne ravnateljice.

HRVATSKA i UNESCO  

Republika Hrvatska je postala članicom Organizacije 1. lipnja 1992. 
Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri UNESCO-u, zajedno s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te Nacionalnim povjerenstvom za UNESCO zastupa hrvatska stajališta u sektorima obrazovanja, kulture, prirodnih i društvenih znanosti, komunikacija i informiranja.

NJ.E. g. Ivo Goldstein, veleposlanik, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri UNESCO-u 

Gđa. Martina Borovac Pečarević, II. tajnik 

Adresa: 
UNESCO sjedište, Ured M 3.43 – 3.44; 1, rue Miollis, 75732 Paris Cedex 15 
Tel.: + 33(0) 1 43 06 12 97; + 33 (0) 1 53 70 02 76 
Fax: + 33 (0) 1 45 68 31 48; + 33 (0) 1 53 70 02 90

Hrvatska je od 1. siječnja do 1. srpnja 2017. predsjedala II. elektoralnom skupinom.

Hrvatska je postala članica Međuvladinog odbora za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja UNESCO-a za razdoblje 2017.–2020., tijekom šestog zasjedanja Konferencije zemalja članica Konvencije za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja (2005.), koje je održano  od 12. do 15. lipnja 2017.

Hrvatska je bila jedna od potpredsjednica Međuvladinog sastanka Deklaracije o etičkim načelima u odnosu na klimatske promjene (27.-30. lipnja 2017.)

Nacionalno povjerenstvo za UNESCO

Nacionalno povjerenstvo za UNESCO ima sjedište pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, HR – 10 000 Zagreb 
Predsjednik: Vladimir Marković, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 
Zamjenik predsjednika: prof. dr. sc. Krešimir Nemec 
Glavna tajnica: Rut Carek: unesco@min-kulture.hr

Nacionalni i ekspertni odbori 
Odbor za obrazovanje: Predsjedatelj: prof. dr. sc. Draško Šerman 
Odbor za prirodne znanosti: Predsjedatelj: dr. sc. Vladimir Paar 
Odbor za društvene i humanističke znanosti: Predsjedatelj: Branko Silađin 
Odbor za komunikaciju i informiranje: Predsjedatelj: prof. dr. sc. Damir Boras 
Nacionalni odbor programa Čovjek i biosfera (MAB): Predsjedatelj: Goran Gugić, Park prirode Lonjsko polje; Nacionalni odbor Međuvladinog programa znanstvene suradnje za hidrologiju i vodene resurse (IHP): dr. sc. Danko Biondić, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za vodno gospodarstvo 
Relja Bašić i Ino Mirković imenovani su UNESCO-vim ambasadorima za mir

Hrvatska je ratificirala sljedeće UNESCO-ve Konvencije:

·         Svjetska (Univerzalna) konvencija o autorskom pravu s dodatnim protokolima, Ženeva, 6. rujna 1952.

·         Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, Hag, 14. svibnja 1954.

·         Protokol u vezi sa zabranom izvoza kulturnih dobara s okupiranih teritorija, Hag, 14. svibnja 1954.

·         Konvencija protiv diskriminacije u prosvjeti, Pariz, 14. prosinca 1960.

·         Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, Pariz, 14. studeni 1970.

·         Konvencija o priznavanju visokoškolskih studija, diploma i stupnjeva u arapskim i europskim državama na Mediteranu, Nica, 17. prosinca 1976.

·         Svjetska (Univerzalna) konvencija o autorskom pravu s prilozima, izmijenjena u Parizu 24. srpnja 1971.

·         Konvencija o priznavanju visokoškolskih studija, diploma i stupnjeva u državama područja Europe, Pariz, 21. prosinca 1979.

·         Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Pariz, 16. studenog 1972.

·         Konvencija o močvarama od međunarodnog značaja naročito kao staništa ptica močvarica, Ramsar, Iran, 2. veljače 1971.

·         Sporazum za olakšanje međunarodnog prometa vizualnog i auditivnog materijala prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera, New York, 15. srpnja 1949.

·         Sporazum o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera, New York, 22. studenog 1950. prirode,

·         Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita (Satelitska konvencija), Brisel, 21. svibnja 1974.

·         Protokol uz Sporazum o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog ili kulturnog karaktera, Nairobi, 26. studenog 1976.

·         Konvencija za zaštitu proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija), Ženeva. 29. listopada 1971.

·         Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), Rim, 26. listopada 1961.

·         Konvencija o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe, Lisabon, 11. travnja 1997.

·         Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine, Pariz, 2. studenog 2001.

·         Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Pariz, 17. listopada 2003.

·         Drugi Protokol uz Konvenciju o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, Hag, 26. ožujka 1999.

·         Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, Pariz, 20. listopada 2005.

·         Međunarodna konvencija protiv dopinga u športu, Pariz, 19. listopada 2005


Hrvatska je bila članica sljedećih Odbora: 

- Odbor za svjetsku baštinu (WHC)
- Međuvladin odbor međunarodnog hidrološkog programa (IHP) 
- Međuvladin odbor za promicanje povrata kulturnih dobara u zemlju podrijetla ili njihovu restituciju u slučaju nezakonitog prometa (1970.) 
- Međuvladin odbor Međunarodnog programa za razvoj komunikacija 
- Međuvladin odbor za bioetiku 
- Međuvladin odbor za tjelesnu kulturu i sport (CIGEPS) 
- Međuvladin odbor Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine (2003.) 
- Međuvladin odbor Konvencije o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2005.) 
- Znanstveno i tehničko vijeće država stranaka Konvencije za zaštitu podvodne kulturne baštine (2001.) 
- Odbor država stranaka Drugog protokola Konvencije iz Haga (1954.) 
- Odbor za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba 
- Izvršno vijeće Međuvladine oceanografske komisije (IOC) 

Katedre UNESCO-a u Hrvatskoj: 
- Katedra za upravljanje visokim obrazovanje UNESCO-a, osnovana na Sveučilištu u Zagrebu 2003. 
- Katedra za poduzetništvo UNESCO-a, osnovana na Sveučilištu u Osijeku 2008. 
- Katedra za medicinu i pravo UNESCO-a, osnovana na Sveučilištu u Zagrebu 2009. 

Svjetska kulturna i prirodna baština u Hrvatskoj (7): 
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7243  

Kulturna baština (6): 
• Stari grad Dubrovnik 
• Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača 
• Starogradsko polje 
• Povijesni grad Trogir 
• Katedrala svetog Jakova u Šibeniku 
• Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča

Prirodna baština (1): 
• Nacionalni park Plitvička jezera 

Svjetska nematerijalna baština upisana u Hrvatskoj (13): 

Nematerijalna dobra upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a (12)
 : http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5220  
• Festa svetoga Vlaha 
• Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja 
• Čipkarstvo u Hrvatskoj 
• Kraljice iz sela Gorjani (Ljelje) 
• Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine 
• Procesija Za križen na otoku Hvaru 
• Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog Zagorja 
• Umijeće izrade medičarskih proizvoda 
• Sinjska alka 
• Bećarac –vokalno instrumentalni napjev u istočnoj Hrvatskoj 
• Nijemo kolo, u Dalmatinskoj Zagori
• Klapsko pjevanje


Nematerijalna dobra upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine UNESCO-a kojoj je potrebna hitna zaštita (1): http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6232  
• Ojkanje

 

 

Copyright (c) 1997.- 2017. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana